Dugotrajan rad za računarom se ubraja u ozbiljne faktore rizika za nastanak i razvoj raznovrsnih patoloških stanja i oboljenja, čija težina varira od relativno bezopasnih do krajnje ozbiljnih. Najčešće se javljaju poremećaji u funkcionisanju lokomotornog sistema. Oni nastaju kao posledica dugotrajnog statičkog opterećenja kičmenog stuba, nefiziološkog položaja i ponavljanih pokreta u zglobu šaka.
U grupu oboljenja uzrokovanih radom na računarima (Computer Related Injuries, CRI) svrstavaju se tri kategorije patoloških procesa: oboljenja usled ponavljanog naprezanja (Repetitive Strain Injury, RSI), poremećaji funkcije gornjih ekstremiteta (Work Related Upper Limb Disorder, WRULD) i problemi s kičmenim stubom.
– Pravilno sedenje podrazumeva da vam leđa budu uspravna, da je donji deo kičme poduprt donjim delom stolice. Ramena bi trebalo da su blago povijena unazad, ali ne spuštena niti podignuta jer se u tom slučaju nagomilava napetost (u leđima i vratu) koja može da uzrokuje glavobolje i bolove u mišićima.. To znači da bi stopala trebalo da budu ravno na podu ili na nekom podupiraču ako ste niži i da sa potkolenicom, u sedećem položaju prave ugao od 90 stepeni. Kolena bi trebalo da budu u slobodnom položaju tj. nije preporučljivo da imate nešto ispod stola u šta biste stalno lupali nogama ili što bi vas sputavalo u pokretima.
– Monitor treba da vam stoji ravno u liniji pogleda kada vam je telo ispravljeno. Smestite monitor pravo ispred sebe. Udaljenost možete meriti dužinom svoje ruke, ne bi trebalo da bude bliži od vrha vaših prstiju kada ispružite ruke ispred sebe. Pilikom rada na računaru, vrat ne bi trebalo da krivite niti da postavljate u bilo koji neprirodni položaj. Ako radite na laptopu, kako ne biste stalno krivili vrat na dole da biste gledali u monitor, dobro je da kod kuće i/ili na poslu imate eksterni monitor i tastaturu koju priključite na laptop, i onda radite normalno gledajući pravo u monitor ispred sebe i ne kriveći vrat. Druga opcija je da kupite podupirač za laptop kojim možete da podešavate njegov položaj i visinu monitora.
U grupu oboljenja uzrokovanih radom na računarima (Computer Related Injuries, CRI) svrstavaju se tri kategorije patoloških procesa: oboljenja usled ponavljanog naprezanja (Repetitive Strain Injury, RSI), poremećaji funkcije gornjih ekstremiteta (Work Related Upper Limb Disorder, WRULD) i problemi s kičmenim stubom.
– Pravilno sedenje podrazumeva da vam leđa budu uspravna, da je donji deo kičme poduprt donjim delom stolice. Ramena bi trebalo da su blago povijena unazad, ali ne spuštena niti podignuta jer se u tom slučaju nagomilava napetost (u leđima i vratu) koja može da uzrokuje glavobolje i bolove u mišićima.. To znači da bi stopala trebalo da budu ravno na podu ili na nekom podupiraču ako ste niži i da sa potkolenicom, u sedećem položaju prave ugao od 90 stepeni. Kolena bi trebalo da budu u slobodnom položaju tj. nije preporučljivo da imate nešto ispod stola u šta biste stalno lupali nogama ili što bi vas sputavalo u pokretima.
– Monitor treba da vam stoji ravno u liniji pogleda kada vam je telo ispravljeno. Smestite monitor pravo ispred sebe. Udaljenost možete meriti dužinom svoje ruke, ne bi trebalo da bude bliži od vrha vaših prstiju kada ispružite ruke ispred sebe. Pilikom rada na računaru, vrat ne bi trebalo da krivite niti da postavljate u bilo koji neprirodni položaj. Ako radite na laptopu, kako ne biste stalno krivili vrat na dole da biste gledali u monitor, dobro je da kod kuće i/ili na poslu imate eksterni monitor i tastaturu koju priključite na laptop, i onda radite normalno gledajući pravo u monitor ispred sebe i ne kriveći vrat. Druga opcija je da kupite podupirač za laptop kojim možete da podešavate njegov položaj i visinu monitora.
1. Svi raspolažemo jednakom količinom vremena – 168 sati tjedno. Nitko nema više vremena nego vi. Razlika je u onome što radite s tim vremenom.
2. Važno je da si postavite konkretne ciljeve za svaki dan ili svaki tjedan. Ne pokušavajte ih držati u glavi. Zapišite ih. Stavite si ih na screensaver ili ih držite napisane na panou u svom uredu. Uz to, čitajte ciljeve tijekom dana ili tjedna. Bit će vam lakše izdvojiti nevažne poslove s kojima se susretnete.
3. Odredite rokove za svoje projekte. To pogotovo pomaže ako ste skloni odugovlačenju. Izbjegavajte žurne poslove u zadnji čas. Neki ljudi tvrde da bolje rade pod stresom i s kratkim rokovima. Možda bi radili još bolje kad ne bi bili pod stresom. Trebali bi pokušati.
4. Upamtite da postoji razlika je li nešto hitno ili je bitno. Svi imamo neke hitne poslove, no zapitajte se koliko su oni važni. Najbolje se usredotočiti na ono što je bitno.
5. Pokušajte bilježiti kako provodite vrijeme kroz tjedan ili dva. Vodite dnevnik svog vremena i zapisujte sve. Moglo bi vas veoma iznenaditi na što odlazi mnogo vašeg vremena. Ako ne analiziramo kako koristimo vrijeme, nećemo moći bolje upravljati njime. Ili možete pitati druge, da vam kažu kako koristite svoje vrijeme. Oni često vide stvari koje vi ne vidite.
6. Isplanirajte dan. Najbolje vrijeme za to je poslijepodne ili večer ranije. Tako ćete unaprijed znati na što se trebate usredotočiti na početku sljedećeg dana. Ako čekate s tim planiranjem do jutra, nešto bi vam moglo skrenuti misli. 7. Pravilo 70/30: Isplanirajte samo nekih 70 posto dana. Ostatak vremena ostavite za neplanirane zadatke, tuđe probleme ili hitne slučajeve. Ako isplanirate svaku minutu svog dana, bit ćete isfrustrirani kad ne uspijete sve obaviti.
